Remek-delo o pokajničkoj moći ljubavi i saosećanja.
Dokle god ne budu rešena tri problema ovoga veka, ponižavanje čoveka postojanjem proletarijata,srozavanje žene zbog gladi, zakržljavanje deteta u mraku; dokle god u nekim delovima sveta bude mogućno društveno zagušivanje; drugim rečima i sa još šireg gledišta, dokle god bude na zemlji neznanja i bede, knjige kao što je ova mogu biti korisne.
Knjigom
Jadnici Viktor Igo želeo je da ukaže na nepravdu, herojstvo i ljubav. Pišući o sudbinama junaka, autor ukazuje na društvene probleme koji onemogućavaju stvaranje boljeg sveta. Žan Valžan je simbol čovekovog poniženja zbog gladi i siromaštva, Fantina podređenosti žene, a Kozeta teške sudbine napuštene dece.
Sukob dobra i zla unutar čoveka i nespremnost društva za ostvarenje višeg dobra prepliću se u ovom izuzetnom kriminalističkom, društvenom i ljubavnom romanu.
„Čitajući ovaj roman, uranjamo u vrtlog koji, kako se čini, sadrži beskrajan obim i mikroskopske detalje celog sveta, i ne možemo biti ravnodušni pred intuicijom sa božanskim atributom sveznanja.“
– Mario Vargas Ljosa
16.12.2024.
Denis K.




Nekoliko puta sam pročitao Jadnike, i ne mogu, a da se ne zapitam: Šta čoveka čini pravednim – slepo poštovanje zakona ili milosrđe prema drugima? Ovo pitanje Viktor Igo majstorski osvetljava u ovoj priči o iskupljenju, nepravdi i borbi za ljudsko dostojanstvo. Saga o životu Žana Valžana je duboka studija o moralnim dilemama: da li je zakon uvek pravedan, šta znači biti dobar čovek u beščastnom svetu i da li su ljudska duša i savest važnije od društvenih pravila? Pisac u svom monumentalnom delu baca svetlo na najdublje ponore ljudske duše, istovremeno nas vodeći kroz mračne ulice društvene nepravde i svetlucave tragove nade. Ova univerzalna priča govori o iskupljenju i čovekovoj težnji da pobedi sopstvene slabosti i ograničenja sveta koji ga okružuje. Ali, ipak, na kraju nisam u potpunosti siguran da li je čovek ikada zaista slobodan ili su okovi društva nevidljivi lanci, koje će zauvek nositi na sebi?