Dečji krstaški rat
Remek-delo antiratne književnosti
Bili Pilgrim, „visok i slabunjav i uobličen kao boca koka-kole“, rođen je u Ilijumu (država Njujork) kao jedino dete tamošnjeg berberina. Pohađao je večernje časove u Ilijumskoj optičarskoj školi, ali je posle prvog semestra regrutovan za vojnu službu u Drugom svetskom ratu. Služio je kao pešadinac u Evropi, pa je zarobljen u Drezdenu tik pred završetak rata. Bili je doživeo i preživeo strahoviti drezdenski masakr u kojem su savezničke snage sravnile grad sa zemljom. U napadu je poginulo oko 135.000 ljudi, više nego u Hirošimi i Nagasakiju zajedno.
Kada se vratio u Ilijum, završio je školu i postao optičar. Jeste imao blagi nervni slom, ali je terapija elektrošokovima bila uspešna, pa se srećno oženio bogatom naslednicom s kojom je imao dvoje dece. Toliko ga je sreća pratila da je čak preživeo i jednu avionsku nesreću.
A onda je, ničim neizazvan, u jednom noćnom radio-programu ispričao kako su ga 1967. na dan venčanja njegove ćerke oteli vanzemaljci s planete Tralfamador, koji vreme doživljavaju drugačije od nas. Za njih ne postoji pre ili posle, sve im se dešava istovremeno. Zbog toga se i sam Bili „otkačio iz vremena“ i počeo da putuje čas u svoju prošlost, a čas u budućnost.
Klanica pet, američki klasik, jedna je od najvećih svetskih antiratnih knjiga. Usredsređena na zloglasno bombardovanje Drezdena, odiseja Bilija Pilgrima kroz vreme odražava mitsko putovanje naših razbijenih života dok tražimo smisao u onome čega se najviše plašimo.
05.12.2023.
Saša Stojkovic




Tako mu je to...
Anti-ratna priča koju mnogi klasifikuju kao naučno-fantastičnu. Iako je knjiga izuzetna, ne bih se složio da je naučno fantastična. Neka čitaoci sami prosude. Uživanje je pročitati ovo delo, lagano je a u isto vreme potentno, na momente duhovito a u isto vreme tužni...
Tako mu je to...
16.03.2023.
Vlada




Klanica pet je antiratni roman, koji kombinuje elemente fikcije, autobiografije i naučne fantastike, i obrađuje razne teme, kao što su rat, smrt, traume, vreme i slobodna volja. Jedna od ključnih tema romana je rat i njegove posledice na ljude. Autor takođe govori o nehumanim uslovima u logorima za zarobljenike i o mentalnim posledicama, sa kojima su preživeli morali da se nose nakon rata. Vonegat često koristi humor i ironiju, kako bi pojam smrti učinio podnošljivim. Istovremeno, on pokazuje kako je smrt samo jedna od faza ljudskog života, jer smo svi deo ciklusa rođenja, smrti i ponovnog rađanja, što može da pruži utehu u vremenu tuge. Pisac nam sugeriše i da su mnogi od događaja u životu ljudi unapred određeni, da je slobodna volja samo iluzija i da je moguće menjati svoju sudbinu, ali da je za to, kao i za sve velike stvari u životu, potrebna izuzetna hrabrost. Obavezno pročitati!