Stranost bića: Prilozi fenomenološkoj ontologiji
U svojoj knjizi, dr Prole uspešno dokazuje da se suočavanje sa vlastitim kulturnim obrascima i tradicijama u svetlu odnosa prema stranom nameće kao neophodno i heuristički plodno sredstvo za savremeno ispitivanje filozofskog nasleđa, ali ima i dragocenu primenu kada je reč o konkretnim prilikama u Srbiji. Upravo tematizacija stranog se pokazuje kao plodan metodološki put za rasvetljavanje razornih sukoba koji su zahvatili ovaj region u najbližoj prošlosti. Štaviše, relativizacija i rekompozicija pomenutih tradicija na osnovu responzivnog odnosa prema stranom mogla bi u značajnoj meri da doprinese otupljivanju oštrice koja je generisala nasilne sukobe, budući da oni, bez pervertiranog stava prema drugom i stranom naprosto ne bi bili mogući. S druge strane, fenomenologija responzivnosti nam pokazuje i da bi odnos ostatka Evrope prema Srbiji i njenim susedima, posmatran na duge staze, značio i brisanje predznaka »poluevropskih enklava« i »margine Evrope« sa ovih prostora.
SADRŽAJ
1. O MOGUĆNOSTI FENOMENOLOGIJE STRANOG, 7
1.1. Postoji li tradicija iskušavanja stranog?, 7
1.2. Stranac i varvarin, 11
1.3. Kant i mogućnost fenomenologije, 17
1.4. Hegel i mogućnost fenomenologije, 20
1.5. Huserl i mogućnost fenomenologije, 24
1.6. Izazov samodatosti, 33
1.7. Pasivnost - pretpostavka fenomenologije stranog?, 35
1.8. Stranost kao pasivnost, 42
1.9. Ka fenomenologiji stranog, 45
2. OD SOFOKLA DO HUSERLA: TAJNA I STRANO, 55
2.1. Sofoklova politika tajne, 55
2.2. Očevidnost i tajna - laik i posvećenik, 58
2.3. Aristofanova antropologija poništavanja stranog, 60
2.4. Amerigo Vespuči i Mundus Novus, 65
2.5. Fantazije razumevanja i razaranje stranog, 69
2.6. Granice transformacije vlastitog, 73
3. HEGELOVA AFIRMACIJA I MARKSOVA KRITIKA STRANOG, 83
3.1. Hegelova afirmacija stranog, 83
2.2. Obrazovanje kao potuđivanje, 87
3.3. Transcendencija ka stranom uz čuvanje vlastitog, 88
3.4. Dva lica otuđenja kod Hegela, 93
3.5. Raditi, a pri tom ne postati stran samom sebi?, 96
3.6. Skriveno st i otuđenje kod Marksa, 99
3.7. Savremeni čovek živi u praistoriji, 105
3.8. Metakritičko poništenje stranosti, 108
4. "PRIMITIVNO" I STRANO: ETNOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA, 113
4.1. Huserlova etika i etnologija, 113
4.2. Fenomenološki raskid sa "primitivnom naivnošću", 119
4.3. Prevladavanje mitologije kao korektiv pasivnosti, 121
4.4. Produktivni potencijali etnologije, 124
4.5. Paradoks Evrope: nema poroka bez vrline, 127
4.6. Obnavljanje duhovne Evrope i suspenzija etnologije, 129
4.7. Ideja fenomenološke etnologije, 131
4.8. Etnologija i selektivna autonomija, 134
5. HAJDEGER: STRANOST BIVSTVOVANJA, 139
5.1. Podređenost ontologije fenomenologiji, 139
5.2. Rastanak sa tradicijom filozofije bivstvovanja?, 145
5.3. Potuđivanje kao opoziv hermeneutike prisvajanja, 151
5.4. Hajdeger i oneobičavanje, 155
5.5. Nelagodnost i mišljenje - Sofokle i Hajdeger, 158
6. BUBER: PREVLADAVANJE STRANOSTI POSREDSTVOM DIJALOGA, 164
6.1. Dijaloška filozofija i istorija filozofije, 164
6.2. Strano st kao antropološka i povesna usamljenost, 167
6.3. Monološko produbljivanje stranosti, 170
6.4. Jezik kao indikator stranosti, 174
6.5. Dijaloški odgovor na stranost, 178
6.6. Stranac i sistem, 180
6.7. Dijalog i revizija ontološke sukcesije, 185
6.8. Dijalog kao razmena stranosti, 188
7. LEVINAS: STRANOST KAO ASIMETRIJA, 193
7.1. Ontologija i univerzalnost, 193
7.2. Levinasov raskid sa fenomenologijom konstitucije, 196
7.3. Stranac i heteronomno iskustvo, 201
7.4. Samoodržanje kao prisvajanje, 203
7.5. Levinasovo potuđivanje versus Lipsovo udvostručenje, 205
7.6. Levinas i Anderssein, 207
7.7. Drugost kao drugost vremena, 209
7.8. Stranac u beskonačnosti drugog, 213
8. IZMICANJE I APSURD, 218
8.1. Hajdeger: misliti izmicanje, 218
8.2. Kant: izmicanje bi onemogućilo nauku, 220
8.3. Hegel: izmicanje bi podrilo povesnu stvarnost, 222
8.4. Huser1: za i protiv izmicanja, 226
8.5. Kami: mišljenje na tragu izvesnosti vodi ka apsurdu, 233
8.6. Mišljenje apsurda kao ukidanje intersubjektivnosti, 236
8.7. Lament nad vlastitom stranošću, 246
8.8. Stranac, izgnanik, pobunjenik, 248
9. ANONIMNOST I STRANOST ONTOLOGIJE, 256
9.1. Ontološka osnova savremenog mišljenja i Anderssein, 256
9.2. Hegel: mirujuće bivstvovanje vs. bivstvovanje u odnosu, 261
9.3. Niče: filozofija kao istraživanje stranog, 264
9.4. Od Anderssein do Fremdsein, 271
9.5. Valdenfels i decentrirana subjektivnost, 274
9.6. Odgovor na strano: responzivnost, 283
9.7. Strano st i nova vlastitost, 287
SPISAK NAVEDENIH DELA, 291
REGISTAR IMENA, 307
Detaljni podaci o knjiziNaslov: Stranost bića: Prilozi fenomenološkoj ontologiji
Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
Strana: 313 (cb)
Povez: meki
Pismo: latinica
Format: 22.5 x 14 cm
Godina izdanja: 2010
ISBN: 978-86-7543-191-6