Velika šahovska tabla
POLITIKA VELIKIH SILA
Evroazija je, još od pre skoro petsto godina, postala centar svetske moći, zapravo od kada su kontinenti politički počeli da deluju jedan na drugi. Na razlite načine, u različita vremena, narodi koji su naseljavali Evroaziju - mada, uglavnom, oni sa krajnje periferije zapadne Evrope - prodirali suuli druge regione i njima dominirali kao pojedinačne evroazijske zemlje koje su dobijale specijalan status i sticale privilegije najvećih svetskih sila.
U poslednjim dekadama dvadesetog stoleća došlo je do tektonskog poremećaja u svetskoj politici. Prvi put u istoriji jedna neevropska sila postala je, ne samo ključni arbitar u odnosima među evroazijskim silama, već i najveća svetska sila. Poraz i kolaps Sovjetskog saveza predstavljalo je poslednji korak u brzom uzdizanju sile sa zapadne hemisfere, Sjedinjenih država, na rang jedine, a, zapravo, i prve prave svetske sile.
Međutim, Evroazija je zadržala svoj geopolitički značaj. Ne samo što njena zapadna perifenja - Evropa - još uvek poseduje dobar deo svetske političke i ekonomske moći već je i njena istočna regija - Azija - u poslednje vreme postala vitalni centar ekonomskog rasta i sve većeg političkog uticaja. Otuda je način na koji se Amerika suočava sa složenim odnosima među evroazijskim silama - i posebno to da li uspeva da spreči nastanak neke dominantne i antagonističke evroazijske sile - postao od ključnog značaja za američku sposobnost da pokaže svoj svetski primat.
Odatle sledi da - pored razvijanja raznih novih dimenzija moći (tehnologija, komunikacije, oblast informatike, kao i trgovina i finansije) - američka spoljna politika mora biti usredsređena na geopolitičku dimenziju i mora svoj uticaj u Evroaziji koristiti na takav način da održava stabilnu kontinentalnu ravnotežu tamo gde su Sjedinjene države politički arbitar.
Prema tome, Evroazlja je šahovska tabla na kojoj se nastavlja da vodi bitka za svetski primat, a ta bitka pretpostavlja geostrategiju - strategijski menadžment geopolitičkih interesa. Važno je istaći da su se ne tako davne 1940. godine dva aspiranta na svetski primat, Josif Staljin i Adolf Hitler, eksplicitno složili (na tajnim pregovorima te godine) da bi Ameriku trebalo istisnuti iz Evroazije. I jedan i drugi su bili svesni da američko prodiranje u Evroaziju može predstavljati prepreku njihovim abicijama za dominaciju u svetu. Obojica su bili uvereni da je Evroazija centar sveta i da onaj ko kontroliše Evroaziju kontroliše svet. Pola veka kasnije pitanje se mora redefinisati: da li će američki primat u Evroaziji i dalje trajati i u koje svrhe će biti upotrebljen?
Krajnji cilj američke politike trebalo bi da bude benigni i vizionarski: oblikovanje istinski kooperativne svetske zajednice, držanje koraka sa dugoročnim trendovima i sa fundamentalnim interesima čovečanstva. Ali u međuvremenu, imperativ je da se ne pojavi ni jedan evroazijski rival koji bi bio u stanju da dominira Evroazijom i da tako konkuriše Americi. Zbog toga i jeste svrha ove knjige formulisanje sveobuhvatne i integrirajuće evroazijske geostrategije.
Zbignjev Bžežinski, aprila 1997
Vašington
SADRŽAJ
UVOD, 7
Politika velikih sila, 7
POGLAVLJE, 9
Hegemonija novog tipa, 9
Prečica ka globalnoj supremaciji, 9
Prva globalna sila, 14
Amcrički globalni sistem, 28
POGLAVLJE 2, 33
Evroazijska šahovska rabla, 33
Geopolitika i geostrategija, 39
Geostrateški igrači i geopolitički stožeri, 42
Ključni izbori i potencijalne pretnje, 49
POGLAVLJE 3, 57
Demokratski mostobran, 57
Veličina i iskupljenje, 60
Glavni ciljevi Amerike, 70
Istorijski vremenski raspored Evrope, 79
POGLAVLJE 4, 85
Crna rupa, 85
Novi geopolitički položaj Rusije, 85
Geostrateška fantazmagorija, 93
Dilema jedne alternative, 112
POGLAVLJE 5, 117
Evroazijski Balkan, 117
Etnički kazan, 119
Višedimenzionalni kontekst, 128
Niti dominion niti isključene, 140
POGLAVLJE 6, 143
Dalekoistočna kotva, 143
Kina: ne globalna već regionalna, 143
Japan: ne regionalan već internacionalan, 162
Američko geostrateško prilagođavanje, 173
POGLAVLJE 7, 181
Zaključak, 181
Geostrategija za Ervopu, 184
Transevroazijski bezbednosni sistem, 194
Dovođenje u pitanje poslednje globalne supersile, 195
REGISTAR IMENA I POJMOVA, 201
SPISAK KARATA
Kinesko-sovjetski blok i tri centralna strateška fronta, 12
Rimsko carstvo na svom vrhuncu, 15
Mandžursko carstvo na svom vrhuncu, 18
Približna oblast pod kontrolom Mongolskog Carstva, 1280, 20
Evropska globalna dominacija 1900, 22
Britanski posedi 1860-1914, 24
Američka globalna dominacija, 26
Geopolitički ključni kontinenti i njegove vitalne periferije, 34
Evroazijska šahovska tabla, 37
Globalna zona potencijalnog nasilja, 53
Francuske i Nemačke geopolitičke orbite od posebnog interesa, 63
Da li je ovo stvarno Evropa?, 80
Posle 2010: Kritično jezgro evropske sigurnosti, 83
Gubitak ideološke kontrole i umanjenje imperije, 90
Ruske vojne baze u bivšem sovjetskom prostoru, 104
Evroazijski Balkani, 118
Glavne etničke grupe u centralnoj Aziji, 120
Turska etnolingvistička zona, 129
Sukob interesa Rusije, Turske i Irana, 130
Kaspijsko-mediteranski naftovodi, 138
Granični i teritorijalni problemi u istočnoj Aziji, 146
Potencijalni obim kineske interesne sfere i tačke sukoba, 158
Preklapanje između Velike Kine i američko-japanske antikineske koalicije, 171
Detaljni podaci o knjiziNaslov: Velika šahovska tabla
Izdavač: Романов
Strana: 212 (cb)
Povez: tvrdi
Pismo: latinica
Format: 16,5 x 23,5 cm
Godina izdanja: 2001
ISBN: 86-495-0093-5